STRES U ŠKOLAMA

Rad u školi je dosta zahtjevan posao, posebice za one učitelje i/ili nastavnike srednjih škola koji savjesno i odgovorno pristupaju odgoju i obrazovanju mladih ljudi (djece i adolescenata). Profesionalna, savjesna i odgovorna osoba koja radi u prosvjeti treba se svakodnevno dobro i temeljito pripremati za nastavu i posvetiti se svome radu. U današnjem vremenu inovacija u planiranju i programiranju, kao i vremenu suvremenih informatičko – komunikacijskih tehnologija, pred prosvjetne djelatnike se postavlja niz izazova i stvaraju se stresne situacije.U vremenu kada mnoga djeca više znaju o računalu i lakše se služe internetom od svojih učitelja/nastavnika, to može predstavljati novi izvor neugodnosti, frustracija i problema za nastavno osoblje. S druge strane, zbog općeg stanja u društvu u kojem su djeca i tinejdžeri prepušteni sami sebi, sve se više ispoljavaju negativne tendencije kao što su: nasilje, neprihvatljivo ponašanje, sklonost ranom konzumiranju cigareta, alkohola i drugih sredstava ovisnosti. Obitelj ponekad ne funkcionira kao zdrava i topla sredina u kojoj rastu, razvijaju se i odgajaju djeca i mladi. Zbog svega toga veliki teret pada na učitelje u osnovnim školama, odnosno nastavnike u srednjim školama glede odgoja i obrazovanja mladih generacija. 

ODREĐENJE STRESA

Stres je sastavni dio svakodnevnog života. Nazočnost stresa značajno utječe na zdravlje i kvalitetu življenja. To je stanje tjelesne, osjećajne i psihičke napetosti koji utječe na pojedinca. Ljudi na promjene reagiraju različito jer im se osobnosti međusobno razlikuju i na različite načine se suočavaju s promjenama. Živeći sa stresom, treba se nastojati što bolje prilagoditi promjenama oko sebe. Stres se javlja kada postoji nesrazmjer između zahtjeva okoline i sposobnosti prilagodbe pojedinca. Proizlazi zapravo iz neusklađenosti ljudskih želja i realnog svijeta u kojemu čovjek živi. S jedne strane, stres može biti pozitivan kada potiče na stvaralaštvo i kada daje polet ka većim uspjesima. No, negativan stres uzrokuje bol, nelagodu, te osjećaj gubitka kontrole. Ključna vještina je sposobnost nošenja pojedinca sa stresnom situacijom.

UPOZNAJMO POJAM ,,BURNOUTA“

Psihičke nelagode, pored somatskih problema, neke su od glavnih posljedica stresa koji se vremenom može pretvoriti u burnout sindrom.Burnout sindrom karakteriziran jesdužomfizičkom iscrpljenošću i kroničnom emocionalnom istrošenošću, bezvoljnim ponašanjem i osjećajima frustracija, a do čega dolazi, ne samo zbog obujma, vrste i težine posla, već naročito zbog poremećenih međuljudskih odnosa u radnoj sredini. Kada nam rad kojeg svakodnevno profesionalno obavljamo više ne donosi ni veselje ni zadovoljstvo, nego, štoviše, donosi razočarenje i frustracije, onda se može govoriti o burnout sindromu. Taj sindrom, koji se naziva i ,,izgaranje na poslu” čest je za profesije i pozive, od kojih je jedan upravo nastavnički poziv.

Pojam burnout pojavio se prvi put 30-ih godina 20.-og stoljeća u sportskim krugovima, označavajući pojavu zbog koje sportaš nakon godina uspjeha, iscrpljen, nije više u stanju postizati vrhunske rezultate, već sve slabije. Cherniss (1980.) kaže da burnout, s psihološkog stajališta, predstavlja poseban tip odgovora na nepodnošljivu radnu situaciju. Psihosocijalni stres koji uzrokuje bolesti i izostajanje s posla učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama nije toliko izražen zbog odnosa nastavnika s učenicima koliko zbog problema u komunikaciji s kolegama, roditeljima, čestim promjenama kroz reformu školstva, nastavnih planova i programa ili uvođenjem modernih tehnologija. 

PREVENCIJA I TERAPIJA

Preventivne intervencije mogu se provoditi u školama i to putem radionica ili aktivnostima na individualnoj razini, s ciljem jačanja nastavničkih vještina suočavanja sa stresom kako bi se, koliko je god to moguće, uklonili uzroci koji dovode do nastanka stresa i burnout sindroma. Stres i burnout se mogu smanjiti na način da se obrati pozornost na zabavu, ljepotu i ljubav, te se povećaju pozitivna iskustva koje pojedinac ima.

Neke od vještina potrebnih za bavljenje stresom i burnoutom su:

– prepoznavanje situacija koje stvaraju nelagodu,

– predviđanje i planiranje sprječavanja budućih stresora,

– pojašnjenje osobnih očekivanja,

– realno postavljanje radnih ciljeva,

– utvrđivanje vlastite vrijednosti ,

– mudro organiziranje slobodnog vremena,

– održavanje tjelesne kondicije vježbanjem,

– pravilna prehrana,

– prilagođavanje promjenama,

– uporaba strategija za smanjenje stresa ( relaksacija, meditacija, hobiji, vježbe, pozitivan unutrašnji govor, …),

– stvaranje i održavanje podržavajućeg sustava (obitelj, prijatelji, društvo),te

– osiguranje pomoći od strane stručnih osoba.

Tek kada ljudi prihvate vlastitu osobnost s njenim dobrim i lošim stranama, mogu razumno planirati svoj životni put, bilo da je riječ o učenicima ili nastavnicima.